Vaše vijesti. Vaše Viralno
Oglasi
Oglasi

Pomoću ovog trika riješite se stršljenova jednom za sva vremena: Zbog ovoga padaju na licu mjesta nepomični

1,259

Povećao se broj insekata dolaskom ljetnih dana, a poseban problem predstavlja invazija stršljenova koji su itekako opasni, a međutim, jedan čovjek iz Srbije je poslao medijima fotografiju svog patenta  koji je kako i sam priznao, ubistvo za stršljenove

Odlučio je pomoći svima koji se bore sa najezdom ovih ili nekih drugih insekata, sam je osmislio praktičan recept koji će olakšati i donijeti pobjedu svima koji su u ratu sa ovim izuzetno opasnim insektima.

On je pomješao magičnu supstancu pa zakačio na flaše na mjestu gdje se loza uzgaja, gdje je svakog dana u njima vidio svoje nove žrtve, a u sopstvenom dvorištu i bašti sada se mnogo bezbjednije osjeća.

Ono što trebate uraditi jeste sljedeće:

Na plastične boce, zalijepite samo dvije stvari koje u kombinaciji djeluju ubitačno, a to je: lijepak za hvatanje miševa, kao i slatko nekog voća (pokušao je i sa sokom i bilo je jako opasno)

Stršljeni love kukce, pa tako i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu. Osim pred košnicom, love pčele i za vrijeme odlaska ili dolaska na pašu. Uhvaćenu pčelu odnose na obližnje drvo gdje joj iz mednog mjehura isišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak. Navodi se da jedno prosječno veliko društvo od oko 300 do 400 životinja tijekom ljeta ulovi oko pola kilograma plijena dnevno. Na taj način, oni uz šišmiše (jer love i noću) značajno doprinose prirodnom uništavanju kukaca – štetnika i tako doprinose održavanju i prirodne ravnoteže.

Stršljeni love i noću, za punog mjeseca, ako su noći vedre. Radijus lova im je oko 1500m od gnijezda. Postoji zabluda u pčelarskoj literaturi da se odrasli stršljeni hrane mesom kukaca, naročito pčela. To nije tako, zato jer odrasla jedinka stršljena nije u stanju probaviti krute proteine.

Odrasle jedinke hrane se sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi.
Svoje ličinke hrane proteinima, najčešće dijelovima kukaca.

Komenatri su zatvoreni.

Korištenjem portala, slažete se sa upotrebom kolačića. Kolačiće upotrebljavamo kako bi unaprijedili i olakšali vaše korištenje sajta, te omogućavanje personaliziranih oglasa. Kolačiće možete brisati i onemogućiti. Za nastavak kliknite na gumb "Slažem se" Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close